Dana 29.10.2021. godine navršava se prva godišnjica od smrti akademika Muje Demirovića, jednog iz plejade velikana, vrsnih bosanskohercegovačkih intelektualaca, istaknutog sociologa, politologa, teoretičara, čovjeka velikog znanja. Ova godišnjica njegove smrti prilika je i da se prisjetimo i njegovog značajnog doprinosa u afirmaciji civilizacijskih vrijednosti i odbrani Bosne i Hercegovine.

Iza njega ostala su djela puna žilavog bosanskog duha nastala u preko 40 godina aktivnog rada u visokom obrazovanju, koja će živjeti sve dok je akademskih institucija. Nerijetko je bio osporavan, napadan, minimiziran, svjedok jednog vremena u kojem se bosanskohercegovački čovjek suočavao s raznim izazovima – od negiranja do pokušaja uništenja ove zemlje i genocida nad Bošnjacima. Doživljavao je razne napade svih onih koji su željeli vjerovati da je Bosna i Hercegovina nemoguća država, ali ih se nije bojao, nije nikada ustuknuo. Iz njegovog ogromnog znanja i životnog iskustva vrijedi crpiti ideje odbrane i očuvanja Bosne i Hercegovine.

Umro  je 27 dana prije Dana državnosti, praznika države za koju se borio. Njegovo srce prestalo je kucati, ali neće prestati da nas podsjeća na Bosnu i Hercegovinu. Za života se družio i sarađivao sa velikanima poput  Fuada Muhića, Nijaza Durakovića, Muhameda Filipovića, Rudija Supeka, Omera Ibrahimagića, Miodraga Simovića, Enesa Karića, Slave Kukića i mnogih drugih. Kao jedan od najpoznatijih bosanskohercegovačkih intelektualaca bio je svjestan i sebe i svoje uloge u vremenu, u našoj kulturi, politici, društvu; svoje, ali i ljudske prolaznosti. 

Ključno pitanje koje je okupiralo njegovu pažnju bilo je usmjereno na očuvanje Bosne i Hercegovine i sudbinu Bošnjaka u njoj. Bio je uvjeren da dok god postoje mudri i hrabri Bošnjaci i sve dok im je Bosna i Hercegovina glavni razlog postojanja i djelovanja, za nju i njih nema nikakve opasnosti. Bez sumnje, ovog legendarnog Krajišnika, Bosna i Hercegovina će pamtiti kao jednog od svojih velikih intelektualaca.